Sarani Timor Selebra Festa Virgen Peregrinasaun, Horta: Nain Feto Fo Kbiit ba Timor
ERMERA—Sarani Timor Leste husi Diocese Dili ho Baucau, Kuarta (22/8), halibur hamutuk iha Sub Distritu Fatu Besi, Distritu Ermera, hodi selebra Missa Santu ba festa Virgen Peregrinasaun ba tinan 19.
Iha missa nebee diriji husi Padre Domingos Maubere nee hetan partisipasaun sarani rihun ba rihun, inklui Prezidenti Republika, Jose Ramos Horta no hetan siguransa masimu husi UNPol ho PNTL.
Hafoin missa, Prezidenti Jose Ramos Horta haktuir ba jornalista sira katak prezensa ninian iha missa nee nudar ema sarani simplis no Timor oan nebee fiar iha relijiaun Katoliku.
Horta hateten, selebrasaun missa Virgen Peregrina ba dala 19 nee sai hanesan refleksaun ba Timor oan hotu hanesan sarani Katoliku. No keta haluha Virgen Peregrina Nia tulun, bensaun, ho Nia inspirasaun, maka fo kbiit ba povu tomak iha tinan 24 nia laran hasoru tentativa no susar oi-oin
Tuir Horta katak ho kbiit Virgen Peregrina maka iha tinan 1999, Timor oan realiza duni nia mehi hodi hetan ukun rasik aan, liu husi dalan Konsulta Popular (Referendum).
“Maske servisu barak tebes mak hau tenki husik hela iha Dili hodi hakat mai Fatu Besi, tanba hau fiar duni katak inisiativa selebrasaun festa ba Inan Peregrina importante, hanesan meus ida nebee Igreja halo hodi fo kontribusaun atu hapara tiha violensia no harii hikas dame no amijade iha nasaun foun nee,” Prezidenti Horta hateten.
Rajaun seluk Horta halo viazen ba iha Fatu Besi, tanba hakarak haree dereitamente kondisaun moris povu Sub Distritu Fatu Besi nian, li-liu kona ba atividade servisu povu nian, relasiona ho area dezenvolvimentu ekonomiku, no hakarak senti rasik kondisaun estrada husi Ermera ba Fatu Besi.
Haree ba kondisaun ekonomi ho infrastutura iha area nebee refere susar oituan, Horta promete katak nia sei informa ba Primeiru Ministro (PM), Xanana Gusmao ho nia membru governu atu tau prioridade ba dezenvolvimentu ekonomia povu Fatu Besi nian. Tanba, tuir Horta, Distritu Ermera importante tebes ba dezenvolvimentu ekonomia TL, tanba produsaun kafe nebee kualidade diak.
Oportunidade nee, Horta fo agradesementu ba sarani Katoliku, inklui Hirarkia Igreja Katoliku nebee ho laran tomak servisu makaas ba realizasaun festa Virgen Peregrinasaun iha tinan nee, nebee bele lori mensajen dame ba povu tomak.
Nia mos afirma katak rai barak tebes iha mundu nee iha historia naruk liu Timor, balun independenti tinan 10 tiha ona, balun tinan 60, hanesan Indonesia, India, Pakistaun, no balun liu ba atus ida (100) Portugal independensia tinan 800, China integrasaun tinan 5000, mas hare ba sira nia historia buat nebee sira proteje la konsege.
Nia mos hakarak hateten deit atu harii nasaun lori jerasaun. bele tempu badak Timor oan sira soe odio, soe tia kroat, no simu malu. Mas se Timor oan tau malu nafatin loron-loron la hotu, ba buat aat nebee akontese iha kotuk, maka Timor hanesan baratu fali ba historia no destroe hikas premiu boot nebee Nai Maromak haraik mai hela ba Sarani no povu Timor iha tinan 1999.
Nia mos hateten, Timor hetan independensia laos tanba kilat boot, laos tamba FALINTIL nia forsa tuun husi foho Ramelau too Dili hodi duni sai tropa Indonesia (TNI), maibe tanba esforsu tomak Timor oan hotu nian, liu husi sofrementu, mata wen, mate, no susar oi-oin.
Horta hateten, nudar Presidente Republika RDTL, nia ulun boot tolu iha mundu nee mak, hanesan Amu Papa Bento XVI iha Roma, Amu Bispo Ricardo iha Dili, no Amu Bispo Basilio iha Baucau. mj3
stl, 22.08.2007
Sem comentários:
Enviar um comentário